Krioterapija

krioterapija terapija ledom fizikalna

Terapija hladnoćom: Sve što treba da znate o krioterapiji

Terapija hladnoćom, poznata i kao krioterapija, je metoda lečenja koja izlaže telo ekstremno niskim temperaturama kako bi se izlečile određene povrede i postigli zdravstveni benefiti. Iako je krioterapija kao praksa relativno nova, upotreba hladnoće za ublažavanje bola, podsticanje oporavka i druge terapeutske svrhe postoji već vekovima.

U poslednjih nekoliko godina, ova metoda je postala popularna među sportistima, od kojih mnogi odmah nakon utakmice ili treninga koriste ledene kupke ili „hladna potapanja“. Ali šta tačno krioterapija radi i da li je pravi izbor za vas – saznajte više o krioterapiji i ovom jedinstvenom pristupu lečenju bola, povreda i mišićnog zamora.

Šta radi krioterapija?

Krioterapija u fizikalnoj medicini podrazumeva primenu niske temperature u svrhu relaksacije, smanjenja bola, ukočenosti i poboljšanja cirkulacije. Takođe deluje i protivupalno, a pošto sužava krvne sudove, koristi se i protiv otoka. Postoji nekoliko načina za primenu lokalizovane terapije hladnoćom kako bi se ciljali specifični delovi tela, uključujući masažu ledom, ledene obloge i ledene kupke. Ovi tretmani obično traju od 3 do 5 minuta po sesiji.

U medicini se razlikuju dve vrste krioterapije. Jedna od njih je terapija hladnoćom za celo telo (WBC) izlaže celo telo ekstremno hladnom vazduhu u trajanju od dva do četiri minuta. Osoba koja se tretira ulazi u posebno dizajniran tank ili komoru. Neke komore pokrivaju telo do visine ramena, dok druge obuhvataju celo telo. Stoga je važno je razlikovati WBC, koji je dostupan u wellness centrima, od lokalizovane terapije hladnoćom koju pružaju fizioterapeuti poput nas. Razgovarajte sa svojim fizioterapeutom kako biste utvrdili da li su terapija hladnoćom i druge metode korisne za vaše zdravstveno stanje i simptome.

Koliko je hladna terapija hladnoćom?

Ne baš tako hladna. Kada govorimo o okalizovanoj krioterapiji, koja se primenjuje na specifične delove tela, ona ne prelazi temperaturu od -17˚C(0˚F). Stvarna temperatura zavisi od metode hlađenja koja se koristi.

Kako funkcioniše krioterapija?

Izlaganje hladnoći aktivira prirodni „bori se ili beži“(fight or flight) odgovor tela. Tokom ovog procesa, krvni sudovi se sužavaju, a krv se preusmerava iz ekstremiteta ka centru tela kako bi zaštitila unutrašnje organe. Ovo povećava nivo kiseonika i određenih proteina u telu, što se smatra korisnim za smanjenje bola, ukočenosti i otoka.

Za šta se koristi krioterapija?

Krioterapija pomaže kod širokog spektra simptoma i stanja, uključujući:

  • Artritis
  • Hroničnu upalu
  • Hronični bol
  • Bol i oticanje zglobova
  • Glavobolje i migrene
  • Multipla sklerozu
  • Bol i zamor mišića
  • Sportske povrede
  • Uganuća i istegnuća

Zahvaljujući naletu adrenalina i „hormona sreće“ koji se oslobađaju tokom tretmana, krioterapija može biti korisna i kod pacijenata koji pate od anksioznosti, depresije i drugih poremećaja raspoloženja.

KONTRAINDIKACIJE TERAPIJE HLADNOĆOM

Kod lokalne krioterapije , rizici su znatno manji u poređenju sa krioterapijom za celo telo. Ipak, postoje određene kontraindikacije, i ljudi sa sledećim stanjima ne bi trebalo da je koriste bez konsultacije sa lekarom:

  1. Osobe sa Raynaudovim sindromom – kod ovog stanja hladnoća može izazvati sužavanje krvnih sudova i smanjiti protok krvi u prstima i šakama, što može dovesti do bola ili pogoršanja simptoma.
  2. Pacijenti sa oštećenom perifernom cirkulacijom – osobe sa slabim protokom krvi u ekstremitetima mogu imati poteškoće sa zarastanjem tkiva nakon primene hladnoće.
  3. Ljudi sa hroničnim oboljenjima kože – kod oboljenja poput ekcema, psorijaze ili drugih upalnih stanja kože, hladnoća može pogoršati simptome ili izazvati iritaciju.
  4. Pacijenti sa oštećenjem nervnog sistema– ukoliko pacijent ima perifernu neuropatiju ili smanjenu osetljivost na hladnoću, postoji rizik da ne osetite preterano nisku temperaturu, što može dovesti do oštećenja tkiva.
  5. Osobe sa preosetljivošću na hladnoću – pri izlaganju hladnoći neki ljudi razvijaju kožne reakcije, poput urtikarije (osipa) što može biti neprijatno ili rizično.
  6. Otvorene rane ili infekcije– krioterapija se ne primenjuje kad postoje otvorene rane, inficirana područja ili mesta sa teškim oštećenjem kože, jer može usporiti zarastanje.
  7. Pacijenti sa hroničnim srčanim oboljenjima – iako se hladnoća primenjuje lokalno, kod nekih pacijenata sa teškim srčanim problemima, čak i blagi pad lokalne temperature može izazvati neželjene efekte.